Član od: Aug 17, 2006
Poruke: 514
Lokacija: jednom nogom na ahiretu
Napisano:
19. jan 2010. 12:29
Knjiga koja nikoga nece ostaviti ravnodusnim. Muhammed El-Gazali, veliki alim, dao je odgovore na odredjena pitanja koja su i danas aktuelna.
Ovdje cemo insaAllah prenijeti samo dio njegova pisanja.
1.Jesmo li na pogresnom putu?
........Duboko ukorijenjena mr¾nja spram islama i njegova ummeta ne prestaje, a Evropa i Amerika su u ovom pitanju na istoj liniji.
Ljudi su bili nemalo iznenaðeni kad je ministar obrazovanja u Francuskoj izdao nalog da se Jacques Cloud Rivierre odstrani sa visoke du¾nosti koju je obavljao na Univerzitetu, te da se oduzme titula doktora nauka istra¾ivaèu i nauèniku Henrvu Rocku. U svojoj doktorskoj disertaciji potonji je dokazao da genocid nad Jevrejima u nacistièkoj Njemaèkoj nije ni¹ta drugo do obièna izmi¹ljotina, te da nema nikakve osnove tvrditi da je u gasnim komorama stradalo ¹est miliona Jevreja. On je naveo nauène dokaze koji su bili dostatni da mu Univerzitet dodijeli diplomu doktora nauka, jer nauka ima zadnju rijeè. Meðutim, jevrejske organizacije su se naljutile, a po¹to su Jevreji razma¾eni u kr¹æanskom svijetu, moralo se, da bi bili zadovoljni, udovoljiti njihovim ¾eljama.
Prije ovoga dogaðaja, u Francuskoj zabilje¾en je jo¹ jedan iznimno èudan dogaðaj. Kada je Roger Garaudy primio islam, optu¾en je pred sudom da je objavio rat "uzvi¹enim principima èovjeka", a izdavaèi su se slo¾ili da mu neæe ¹tampati knjigu i da neæe suraðivati s njegovim pomagaèima. Sa stanovi¹ta materijalnih primanja, njegova buduænost je bila do¹la u pitanje, ali je do kraja ostao uspravan i èvrsto oslonjen na Allaha....
Zadnja promjena od gumushanevi dana 19. jan 2010. 17:22; promijenjeno 1 put ukupno
gumushanevi Super Administrator
Član od: Aug 17, 2006
Poruke: 514
Lokacija: jednom nogom na ahiretu
Napisano:
19. jan 2010. 12:42
3. Ljudi na vlasti i obaveze prema islamu
....."Od Georga Drugog, kralja Engleske, Francuske i Norve¹ke, Hi¹amu Treæem: Uz na¹e svesrdno po¹tovanje, èuli smo za veliki napredak nauke u Va¹oj zemlji koja cvate zahvaljujuæi Va¹oj pa¾nji, pa smo, za dobrobit na¹e zemlje, ¾eljeli se okoristiti tim vrlinama, kako bismo pro¹irili znanje u na¹oj zemlji, koja je neznanjem okru¾ena sa sve èetiri strane. Kæerku na¹e sestre princeze Duban smo postavili na èelo izaslanstva, a sve su to kæeri plemiækih porodica Engleske. Va¹ vjerni sluga George."
U jednom historiografskom radu, dr. Abdul-Hdi et-Tzi, kao o¹trouman istra¾ivaè, prebacuje Ibn Haldunu ¹to je zanemario dogaðaje koji su zavreðivali da budu zapisani. On ka¾e: "Spomenut æu, naprimjer, pismo Johna, kralja Engleske, halifi En-Nasiru, dostavljeno posredstvom ambasadora, posebno poslanog na dvor Muvehhidina (608-1212 h. god.). U tom pismu stoji zahtjev za vojnom pomoæi Muvehhidina kralju protiv crkvenih slu¾benika, plemiækih i drugih porodica. U znak zahvalnosti, kralj Engleske obeæava da æe on i njegov narod prihvatiti islam." Dr. Et-Tzi ka¾e: "Ovako va¾an citat engleski izvori op¹irno navode, spominjuæi detaljno svakog od uèesnika, a Ibn Haldun to pre¹uæuje."
Ako je ovom ¹utnjom ili nemarno¹æu povrijeðena nauka, kao ¹to primjeæuje ovaj istra¾ivaè, mi smatramo da je ovim vi¹e povrijeðeno islamsko misionarstvo. Jasno je da politièari uh vremena nisu ispunili obaveze prema islamu i da nisu pokazali ¾eljeni interes da svoju civilizacijsku superiornost iskoriste za njegovo ¹irenje, makar putem meðusobne kulturne saradnje! Kako to objasniti?
Član od: Aug 17, 2006
Poruke: 514
Lokacija: jednom nogom na ahiretu
Napisano:
19. jan 2010. 13:07
5 Zablude sekularista
Jedan od uèesnika nauènog skupa "Islam i sekularizam" upita me: "Za¹to nisi odgovorio na pitanje dbr. Fuada Zekerija:
¹ta islam mo¾e uèiniti da rije¹i problem egipatskih dugovanja"?
Rekao sam, smatrao sam da je pitanje bezazleno! Da je pitao ¹ta islam mo¾e uèiniti da pravi gre¹ke pristalica sekularizma na polju ekonomije, brzo bih odgovorio.
On reèe: "Koje su to gre¹ke?"
Ogovorio sam na pitanje sljedeæim rijeèima: Nakon Drugog svjetskog rata Egipat je bio kreditor, egipatska rinta je bila pet puta jaèa od amerièkog dolara! Sta je ucinilo od zemlje kreditora zemlju du¾nika? Zbog èega je sada vrijednost funte na ulicama pola dolara? To su djela sekularista na polju ekonomije i njihova genijalnost u pustosenju materijalnih i etièkih dobara. Apsurdno je da oni kriju svoj neuspjeh pod pla¹t uobra¾enosti i ubjeðivanja drugih u vlastitu sposobnost! Zatim æe¹ muslimane pitati:
"Sta æete uèiniti da rije¹ite problem? Problem koji su oni stvorili i posijali?" Moj sagovornik mi reèe: "Mnogi ovo pitanje èesto postavljaju. Zaboravimo ono ¹to je bilo i odgovorimo mi." Na to sam mu rekao: Uredu, mi æemo u ime islama djelovati, imajuæi u vidu sljedeæe èinjenice:
Prvo: Iako dugujemo 36 milijardi dolara, otprilike duplo vi¹e egipatskog blaga se nalazi u bankama u inozemstvu. Treba povratiti (u Egipat) sve to ili veæi dio toga blaga.
Drugo: Na¹a proizvodnja, generalno gledajuæi, zapanjujuæe je slaba: kod nas se (aktivno) radi jedan sat dok se na èitavom dunjaluku radi osam sati. Direktori i utjecajni ljudi nemaju entuzijazma i (nacionalne) svijesti. To treba promijeniti.
Treæe: Krajnje je vrijeme da se stane u kraj rasko¹u i rasipni¹tvu, da se ustane u borbu protiv droga i svih alkoholnih piæa, da se velikim trbusima nalo¾i stezanje kai¹a, kako bi ¾ivjeli kao i ostali ljudi.
Èetvrto: Kada bolje razmislimo, vidimo da siroma¹na zemlja èini ¹to je u njenoj moæi kada su njene obaveze u pitanju. Ali, ono ¹to Egipat plaæa (za dug) odlazi na kamate, na plaæe stranih slu¾benika i eksperata, koji prigrabi¹e razvojne projekte(!). Bogate zemlje pljaèkaju, otimaju, varaju i obmanjuju. Sve to treba obznaniti i prekinuti sa tom praksom.
Član od: Aug 17, 2006
Poruke: 514
Lokacija: jednom nogom na ahiretu
Napisano:
21. jan 2010. 16:41
Islamske zajednice u inozemstvu
.....Jedan mi prijatelj reèe: "U mno¹tvu ovih zajednica ne vidim ni¹ta lo¹e". Rekoh mu, to je taèno kada bi one bile na specifièan naèin podijeljene: udru¾enje za izuèavanje arapskog jezika, omladinsko udru¾enje, udru¾enje za fizièku kulturu i sport, udru¾enje za podsticanje na brak izmeðu europeiziranih sunarodnjaka, udru¾enje za turistièka putovanja, udru¾enje za izuèavanje sumnji raznih misionara i orijentalista, udru¾enje za kontakt sa politièkim partijama i institucijama Francuske...
Sto se tièe podjele ovih, brojem ogranièenih, islamskih grupacija na konzervativce i moderniste, na aktivne i sufije, na malikije i hanefije, na ¹ije i sunnije, na Arape i nearape itd., to je belaj èijih se posljedica treba èuvati. Ako je danas za potcijeniti, mo¾da æe veæ sutra to zlo sve odvesti u propast. Ja sam upozoravao i jo¹ uvijek upozoravam, da se stare boljke ne prenose u ovo novo dru¹tvo. Znam da Evropljani ¾ele da pripadnicima ovih zajednica zavladaju lo¹e strasti i navike. Meðutim, ove strasti, premda izoblièene, imaju manju moæ uni¹tavanja jednog naroda od ¾elje za vla¹æu, dokazivanja u dru¹tvu (po svaku cijenu) i od preobra¾aja ljudi u skupine koje vode najpodliji i najlo¹iji meðu njima.
Moj prijatelj mi reèe: "Pet ljudi se skupilo u ¾elji da osnuju udru¾enje. Jedan od njih reèe da je predsjednik javnog udru¾enja, drugi daje zamjenik predsjednika javnog udru¾enja, treæi da je javni zastupnik udru¾enja, a èetvrti da je javni kontrolor udru¾enja". Rekoh, peti je trebao reæi da je javni èlan udru¾enja. Samo bolesne du¹e i prazni mozgovi imaju ovakvu ¾elju za vodstvom, izmi¹ljajuæi mnogobrojne odjele za udovoljenje djeèijim ¾eljama.
Moj je savjet svakom muslimanu koji ¾ivi u jednoj od europskih dr¾ava da bude, formalno i stvarno, predmet arsijenja naroda u èijoj zemlji ¾ivi. Ovo divljenje moæi æe postici jedino ako bude impresivno djelovao, dokazujuæi tako ispravnost vlastitog odgoja, kulture i pona¹anja. Tek tada je za oèekivati da æe opstati i biti uspje¹an u svome radu.
Islam s velikim prezirom gleda na du¹evne bolesti, atrajuæi ih lo¹ijim i ¹tetnijim od tjelesnih oboljenja. I stvarno, sljepoæa je bla¾a bolest od nemoguænosti zapa¾anja; goropadni izgled lica je lak¹a bolest od z^ropadnosti duha. U jednom Vjerovjesnikovom hadisu SÈ tra¾i za¹tita od nekoliko du¹evnih bolesti koje srozavaju tovjekovu vrijednost (u odnosu na druga stvorenja) i njegovu produktivnost i koje, na dru¹tvenoj razini, sprjeèavaju narode da dosegnu prosperitet. Hadis je vjerodostojno prenesen, a glasi:
"Moj Bo¾e! Utjeèem Ti se od brige i tuge, utjeèem Ti se od nemoæi i Ijenosti, utjeèem Ti se od pla¹ljivosti i ¹krtosti, umeæem Ti se od (nepotrebnog) duga i tiranije ljudi... "
Osam bolesti su korijeni ru¾nog drveta, koje se mora posjeæi, jer svaki od tih korijena ¹tetno djeluje. A koliko ¹tete nanose svi zajedno? Osmotrimo brzo svaku od ovih osam bolesti:
1.Briga je zaokupljenost srca onim ¹to izaziva poti¹tenost, koja nije u stanju odagnati je. Zabrinut èovjek se sa ¾ivotom nosi samo jednim dijelom vlastite energije, jer je onaj drugi dio sputan i okovan.
2. Tuga je poraz du¹e od bola koji ju je savladao. Takva osoba misli daje njen ¾ivot stalna jesen, ona je zatoèenik vlastitog jada, stalno prikovana za zemlju i, kao takva, rijetko mo¾e uraditi ne¹to veliko.
3. 4. Nemoæ i Ijenost su dvije bolesti koje su, po mom mi¹ljenju, bolesti treæeg svijeta. Vidi¹ èovjeka koji svojim rukama naèini ne¹to zaista nekvalitetno, iako je mogao do kraja pobolj¹ati kvalitet. Ili, vidi¹ èovjeka koji se dvoumi o tome da li da uèi ki¹nu dovu, a voda mu skoro nadohvat ruke. Vidio sam neke koji prekr¹tenih nogu sjede pored gomile smeæa i uopæe ne razmi¹ljaju o tome daje poèiste. Vidio sam one pored kojih voda neprestano kaplje sa èesme, ali oni ni ne razmi¹ljaju da je poprave. To je ravnodu¹nost koja se javlja kod pojedinaca, a zatim po inerciji obuhvata dru¹tvenu okolinu i odjednom shvati¹ da siroma¹ni narodi ¾ive na plodnoj zemlji i da narodi koji izgube moæ zapa¾anja omoguæavaju strancima da nahrle na njihova vrata i da iz utrobe njihove zemlje odnose teèna i èvrsta rudna bogatstva.
5.6. Pla¹ljivost i ¹krtost su dvije uzajamno povezane bolesti. Onaj koji ¹krtari svojim imetkom nikada neæe oplemeniti svoj duh, ali onaj koji je plemenite du¹e neæe biti ¹krt kada je njegov imetak u pitanju. I kukavica i ¹krtac neæe okusiti slast rasko¹na ¾ivota. A kako da se to dogodi kada æe se pla¹ljivac poku¹ati iskupiti za svoj bijeg rijeèima: "Da se ka¾e: 'Pobjegao je, Allah ga prokleo', bolje je nego da se ka¾e: 'Umro je, Allah mu se smilovao'." Ili æe se ¹krtac poku¹ati iskupiti, bri¾ljivo èuvajuæi svoje bogatstvo, srozavajuæi na taj naan svoj stid i svoje ja do donje granice ljudskoga dostojanstva.
7 I 8 DUG I TIRANIJA LJUDI ®elimo skrenuti pa¾nju da je pozajmljivanje novca i drugih stvari bez veæe nu¾de, a za sitne prohtjeve, u nemoæi da se dug vrati, ustvari, ta kraðe. Jer, kradljivac, da bi udovoljio vlastitim ¾eljama, zaboravlja da drugi pola¾u prava na ukradenu imovinu. Isti je sluèaj sa pozajmljivanjem bez razumnog razloga. Tiranija ljudi je zlo koji priti¹æe ¾ivot plemenitih Kudi, i to toliko da im je i smrt od njega dra¾a. Nesretan je ¾ivot onoga èovjeka koji, premda prividno slobodan, mora prijateljevati sa svojim neprijateljem.
Prezirem pretjerivanje i ekstremizam, èak i onda kada je ibadet u pitanju, ¹to je sasvim prirodno i kod drugih ljudi. To je, zapravo, put na koji me islam obavezuje i na KOJI svoju du¹u preusmjeravam kada skrene udesno ili ulijevo. To znaèi da volim umjerenost i to isto zahtijevam od drugih, jer je islam vjera srednjega puta. Stoga sam osjetio nelagodnost kada sam proèitao neke radove u kojima Bijesni "intelektualci" pi¹u o navodnom ekstremizmu, a prvi cilj im je napad na islam i "zakopavanje" njegovih propisa ili, preciznije, njegovo iskljuèenje iz javnoga ¾ivota. Neki su mo¾da protiv javnih demonstarcija u kojima se poziva na primjenu islamskih propisa, jer su, kao takve, opasne po javnu sigurnost ili zato ¹to taj proces treba da se razvija na jedan svrsishodniji i mudriji naèin.
Ozbiljna izgradnja vjersko-moralnog kodeksa treba se odvijati u ti¹ini i smirenosti. Ne treba nikome smetati to ¹to æe neko prigovoriti na ovo ili ono sredstvo, ali nije li pravo prigovora samo izgovor za vrijeðanje zagovornika obnove islama i podastiranje teze da povratak islamu znaèi civilizacijsku nazadnost i primitivizam?
Znam ljude koji nikada nisu kroèili u d¾amiju, niti su kada oborili svoje poglede od stida, ali jesu iskoristili priliku da, pod izgovorom borbe protiv ekstremizma, napadaju islam. Za njih su zabrana alkoholnih piæa i razvrata i borba protiv razbojni¹tva i anarhije zastra¹ujuæi ekstremizam, a nikako znak bogobojaznosti ili istinite Objave.
Ono ¹to je njih ohrabrilo na taj korak i otkrilo njihove namjere je to ¹to se proèulo da su velike sile, neprijateljski nastrojene prema islamu, odluèile da se suprostave svakom poku¹aju uvoðenju Serijata u dru¹tveni i javni ¾ivot, prijeteæi im otvoreno. To je bio i¹aret i mig da se pokrene napad na islam i da se u korijenu uni¹ti.
Kao da se historija ponavlja! U poèetku islama licemjeri su slijedili neprijatelje ummeta u njihovoj mr¾nji prema Objavi i njihovom odbijanju njenih propisa, pa je o njima bilo objavljeno: "Zato ¹to ne vole ono ¹to Allah objavljuje i On æe djela njihova poni¹titi". (Muhammed, 9)
I isto tako: "To æe biti zato ¹to su ono ¹to izaziva Allahovu srd¾bu slijedili, a ono èime je On zadovoljan prezirali; On æe djela njihova poni¹titi." (Muhammed, 28)
Iz svojih jazbina iza¹le su zmije otrovnice, koje o islamu ÈUDNIM prezirom govore. Ako pozitivno-pravni ustavi POJEDINIH (muslimanskih) zemalja sadr¾e odredbu da je islam dr¾avna religija i osnovni izvor njihovih zakonodavstava, onda se ovi zlobnici mogu optu¾iti da ¾ele slabljenje dru¹tva na raèun vanjskog faktora, tj. da su nepnjatelji dr¾ave ili, da upotrijebim islamski termin, otpadnici od vjere.
Borba protiv ekstremizma neæe nikada biti iskori¹tena za borbu protiv islama, jer ovakvima neæemo dozvoliti da se ostvari ono ¹to su naumili.
1. Nikada se u jednom narodu ne pojavi blud koji se javno èini, a da ga ne zadese bolesti koje prethodnici togi naroda nisu imali.
2. Kada god jedan narod odbije davati zekat, Allah odbije da mu spusi ki¹u s neba, i da nije ¾ivotinja nikada im ona ne bi bila spu¹tena.
3. Kada jedan narod poène varati na vagi i kantaru pogodi ga su¹na godina, silna oskudica i despotizam vladara.
4. Kada njihovi vladari poènu suditi mimo Allahovih zakona i propisa, Allah æe dati da njima zagospodari i zavlada njihov neprijatelj, koji æe ih li¹iti onoga ¹to sa imali.
5. Kada god njihovi lideri zapostave Allahovu Knjk: Sunnet svoga Vjerovjesnika, Allah æe dati da njih:: meðusobni odnosi budu lo¹i.
Pogledaj sljedeću temu Pogledaj predhodnu temu Ne možete postavljati nove teme na ovome forumu Ne možete odgovarati na teme u ovome forumu Ne možete uređivati vaše poruke na ovome forumu Ne možete obrisati vaše poruke na ovome forumu Ne možete glasati u anketama na ovome forumu